Aktivnost koju sufinancira Europska komisija

Za stanovnike ruralnih krajeva

Ukratko o zajedničkoj poljoprivrednoj politici

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) funkcionira provedbom mjera iz tzv. i. i ii. stupa. i. stup ZPP-a bavi se pitanjima uređenja jedinstvenog tržišta poljoprivredno – prehrambenih proizvoda i osiguranja dohotka poljoprivrednih proizvođača (izravna plaćanja), dok se ii. stup bavi strukturnim pitanjima u poljoprivredi i ruralnim područjima (mjere ruralnog razvoja). Osim i i ii stupa, ZPP u širem smislu obuhvaća i ostale segmente politike nužne za održivu po- ljoprivrednu proizvodnju i funkcioniranje zajedničkog tržišta – sigurnost hrane, zaštita okoliša, zaštita prirode, dobrobit životinja, kvaliteta proizvoda, promocija proizvoda, klimatske promjene, pravila državnih potpora i drugo. Sastavnice ZPP-a i okvirna struktura proračuna prikazane su na Slici 1.

ZPP je u svojih pedeset godina postojanja doživjela brojne transformacije, a po opsegu pravne stečevine i izdvajanjima iz Eu proračuna (42 % u razdoblju 2007. – 2013.) može se reći da spada u najsložen e Eu zajedničke politike. ra- shodi za provedbu mjera ZPP-a planiraju se za sedmogodišnje razdoblje. Go- dina 2013. zadnja je godina važećeg nanc skog razdoblja (2007. – 2013. godina). novo nanc sko razdoblje počinje s 2014. godinom a ono će sa sobom don eti i refo-rmu postojećeg ZPP-a.

Provedba ZPP-a nancira se dvama poljoprivrednim fondovima – Europski poljoprivredni garanc ski fond (eng. EaGF – European agricultural Guarantee Fund) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (eng. EaFrD – European agricultural Fund for rural Development).

U 1. stupu ZPP-a kontrola EU tržišta obuhvaća mehanizme uređenja unutra- šnjeg tržišta koji su danas vrlo ograničenog djelovanja u smislu vrste i obujma proizvoda na koje se odnose te mehanizme trgovinskog režima. Funkcioniranje ovih mehanizama omogućeno je nanciranjem iz EaGF-a. rashodi za provedbu mehanizama uređenja tržišta čine oko 10 % ukupnih ZPP rashoda u razdoblju od 2007. do 2013. godine. u smislu izdvajanja iz Eu proračuna najznačajn i mehanizmi uređenja tržišta poljoprivredno – prehrambenih proizvoda obuhvaćaju potpore u sektoru vina, voća i povrća, izvozne subvencije te intervenciski otkup i skladištenje. Osim mehanizama koji imaju izravan utjecaj na rashode EU proračuna, u primjeni su i ostali važni mehanizmi regulacije tržišta – proizvodna ograničenja (mlijeko, šećer, vinogradi), zajednička carinska tarifa, tržišni standardi i drugo. Rashodi za provedbu mehanizama uređenja tržišta čine oko 10 % ukupnih planiranih ZPP rashoda u razdoblju od 2007. do 2013. godine.

Kod izravnih plaćanja unutar i. stupa ZPP-a r eč je o kompenzac i specifičnog i nepovoljnog položaja poljoprivrednika u odnosu na proizvođače u drugim sektorima gospodarstva. Izravna plaćanja dodjeljuju se na godišnjoj razini i danas su uglavnom u obliku proizvodno nevezanih plaćanja, što znači da nisu vezana uz vrstu i obujam poljoprivredne proizvodnje. Od njihova uvođenja 1992. godine do danas, izravna plaćanja doživjela su brojne transformacije – od plaćanja vezanih uz vrstu i obujam proizvodnje (eng. coupled), npr. plaćanja po ha žitarica, plaćanja po grlu krave pa do onih nevezanih uz vrstu i obujam proizvodnje (eng. decoupled), tzv. “prava na plaćanje” prema pov esnom, regionalnom ili hibridnom modelu. Rashodi za ove mjere čine čak oko 70 % ukupnih planira- nih ZPP rashoda u razdoblju od 2007. do 2013. godina. Izravna plaćanja nanci- raju se iz EaGF-a. Svi korisnici izravnih plaćanja u obvezi su ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti, odnosno primjene standarda u zaštiti okoliša i prirode, zdravlju ljudi, životinja i bilja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu.

II. stup poljoprivredne politike bavi se pitanjima ruralnih područja (javna – zička i soc alna infrastruktura, diverzi kac a djelatnosti), strukturnim pitanjima u poljoprivredi (konkurentnost – znanje, dobna struktura, modernizac a, udru- živanje, kvaliteta, istraživanje i razvoj) te pitanjima korištenja resursa (tlo, voda, zrak, biološka raznolikost, obnovljivi izvori energ e). Ciljevi ii. stupa ZPP-a su konkurentna poljoprivredna proizvodnja, održivo upravljanje resursima i ura- vnotežen teritor alni razvoj. Eu politika ruralnog razvoja u državama članicama provodi se kroz realizac u Programa ruralnog razvoja kojim se odabiru različite mjere širokog spektra potpora:

  • bespovratna sredstva za realizac u kapitalnih projekata (u pravilu do 50 % vr ednosti prihvatljivih troškova projekta) – su nanciranje ulaganja u dugotrajnu imovinu (zgrade, oprema, infrastruktura) gospodarskog i javnog sektora – regionalna i lokalna samouprava, lokalne akc ske grupe,
  • bespovratna sredstava za realizac u tekućih projekata – su nanciranje tekućih izdataka poslovanja za gospodarski sektor, za lokalne akc ske grupe i za realizac u istraživačkih projekata
  • kompenzacije na godišnjoj razini po ha poljoprivredne površine ili po grlu životinje. Rashodi za ove mjere čine oko 20 % ukupnih planiranih ZPP rashoda u razdoblju od 2007. do 2013. godine, a financiraju se sredstvima EaFrD. Primjena zajedničke poljoprivredne politike u Hrvatskoj / application of joint agricultura policy in croatia. Ulaskom RH u EU sve europske uredbe postale su izravno primjenjive, pa tako i one kojima se de nira provedba ZPP-a, uz ograničenja koja proizlaze iz rezultata pregovora. Nacionalnim propisima (zakoni, uredbe, pravilnici i drugo) omogućuje se nesmetana provedba Eu propisa u smislu definiranja nadležnih i provedbenih tijela, inspekcijskih postupaka, prekršajnih odredbi te odabira modaliteta mjera / pravila kada je to EU propisom dozvoljeno.
  • Ulazak Hrvatske u Eu za domaću proizvodnju i domaće tržište poljoprivre- dno – prehrambenih proizvoda znači veliku promjenu. Postali smo dio jedinstve- nog tržišta Eu, bez carinskih bar era između teritor a zemalja članica, slobodnog protoka roba i usluga te zajedničkog trgovinskog režima koji podrazum eva cari- nsku un u i jedinstvene trgovinske aranžmane s trećim zemljama. S 1. srpnjem 2013. godine dokinula se preostala carinska zaštita poljoprivredno – prehrambenih proizvoda za uvoz robe iz Eu-a, a CEFTa sporazum i ostali trgovinski sporazumi koje je Hrvatska potpisala prestali su se primjenjivati.

Što se tiče primjene mehanizama i i ii stupa ZPP-a od 1. srpnja 2013. godine u Hrvatskoj, situacija je sljedeća:

  1. mehanizmi uređenja tržišta primjenjuju se prema važećoj Eu legislativi a po akreditac i agenc e za plaćanja za pojedinu mjeru
  2. izravna plaćanja primjenjuju se prema važećoj Eu legislativi za proi- zvodnu 2013. godinu. r eč je o:
    • jedinstvenom plaćanju (SPS shema) u formi “prava na plaćanje” prema regionalnom modelu (plaćanja po ha proizvodne površine s jedinstve- nim iznosima za čitavo područje rH, s različitim iznosima za travnjačke površine i sve ostalo obradivo poljoprivredno zemljište) i formi “prava na plaćanje” iz tzv. nacionalne rezerve za osjetljive sektore (ml eko, tov goveda, ovce i koze, duhan)
    • proizvodno vezanim plaćanjima u sektorima krava dojilja, ovaca i koza po grlu
    • speci čnim plaćanjima – krave u kontroli ml ečnosti
    • izravnim plaćanjima za tzv. iznimno osjetljive sektore (mliječne krave, krmače, šećerna repa, maslinovo ulje i duhan), što spada u kategor u dr- žavnih potpora, odnosno potpora koje se nanciraju isključivo sredstvi- ma Državnog proračuna u pr elaznom razdoblju od tri godine
  3. mjere ruralnog razvoja u 2013. godini provode se prema iParD programu.
Reforma zajedničke poljoprivredne politike u novom programskom razdoblju (2014. – 2020.)

U skladu s ciljevima strateg e Europa 2020, Eu je postavila tri glavna cilja nove, reformirane ZPP – održiva proizvodnja hrane, održivo upravljanje prirodnim resursima i ublažavanje klimatskih promjena te uravnotežen teritor alni razvoj. novosti će se ogledati u 4 nove krovne uredbe – uredbe o izravnim plaćanjima, uredbe o zajedničkom uređenju tržišta poljoprivredno – prehrambenih proizvo- da, uredbe o ruralnom razvoju i Horizontalne uredbe kojima se uređuje nanci- ranje, upravljanje i praćenje provedbe ZPP-a a nanciranje mjera u novom pro- gramskom razdoblju 2014. – 2020. i dalje će se temeljiti na korištenju sredstava dva Eu poljoprivredna fonda – EaGF-a i EaFrD-a. Budući da usvajanje propisa kasni, izvjesna je odgoda primjene reformiranih mjera ZPP-a za 2015. godinu.

Predložene reformske promjene tiču se:

  • u izravnim plaćanjima – ujednačavanja visine izravnih plaćanja po ha između država članica i unutar država članica; dobrovoljnog umanjivanja i ograničavanja plaćanja za velika poljoprivredna gospodarstva; veće eksi- bilnosti između fondova EaGF i EaFrD – prebacivanje sredstava iz jednog u drugi fond u oba pravca; nove raspodjele “prava na plaćanja” između poljoprivrednih gospodarstava nakon isteka važećeg programskog razdo- blja; uvođenja novih komponenti izravnih plaćanja (nevezana uz vrstu i obujam proizvodnje), i to onih obaveznih (“osnovna” komponenta u obli- ku klasičnih “prava na plaćanje” po ha i “zelena” komponenta u obliku do- datka na “osnovnu” komponentu uvjetovana primjenom dodatnih agro- nomskih praksi koje čuvaju okoliš i biološku raznolikost); uvođenja novih dobrovoljnih komponenti izravnih plaćanja limitiranih visinom sredstava u odnosu na ukupnu omotnicu za izravna plaćanja (“redistributivna” pla- ćanja, plaćanja u područjima s prirodnim ograničenjima, plaćanja za mla- de poljoprivrednike, plaćanja za mala poljoprivredna gospodarstva, proi- zvodno vezana plaćanja)
  • u mehanizama uređenja tržišta – pojednostavljenja postupaka za primje- nu mehanizmima uređenja tržišta; produljenja postojećeg kvotnog reži- ma za proizvodnju šećera do tržišne 2016/2017 godine; napuštanja posto- jećeg sustava ograničenja povećanja površina pod vinogradima po isteku 2015. godine, uspostave novog sustava autorizac e sadnje i mogućnosti povećanja površina pod vinogradima za 1 % godišnje
  • u mjerama ruralnog razvoja – zajedničkih pravila za korištenje sredstava Eu strukturnih fondova – kohez skog fonda, Europskog fonda za regi- onalni razvoj, Europskog soc alnog fonda, EaFrD-a, i Europskog fon- da za pomorstvo i ribarstvo (tzv. “CSF” fondovi); šest prioritetnih pod- ručja djelovanja (Poticanje transfera znanja i inovac a u poljoprivredu, šumarstvo i ruralna područja; Jačanje konkurentnosti poljoprivrede i održivosti poljoprivrednih gospodarstava; Promoviranje organizac e prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi; Očuvanje i unapređenje ekosustava ovisnih o poljoprivredi i šumarstvu; Promo- viranje učinkovitog iskorištavanja resursa i prelazak na gospodarenje s niskom razinom ugljika i tolerantno na klimatske uvjete u poljoprivre- di, šumarstvu i prehrambenom sektoru; Poticanje soc alne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarskog razvoja ruralnih područja); novih mjera ruralnog razvoja i izmjene uvjeta nanciranja.

Izvor: članak


Elementi zajedničke poljoprivredne politike

Zajednička poljoprivredna politika obuhvaća gotov sve aspekte poljoprivredne proizvodnje od mjera potpore razvoju, poboljšanja uvjeta proizvodnje i prerade, osiguravanja visoke kvalitete i sigurnosti proizvoda, njihovog trženja i marketinga do osiguravanja boljih uvjeta rada i života u ruralnim prostorima, uz očuvanje okoliša i brigu o klimatskim promjenama. U ovom je tekstu prikazan samo jedan manji dio elemenata poljoprivredne politike.

Potpore u poljoprivredi

S godišnjim proračunom od oko 59 milijardi EUR, ZPP jača konkurentnost i održivost poljoprivrede u Europi financiranjem niza mjera potpore kroz Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR). Provedbeno tijelo u Hrvatskoj je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Prvi stup potpora obuhvaćaju izravna plaćanja i tržišne mjere. Izravnim plaćanjima pruža se velika potpora poljoprivrednicima u stabilizaciji njihovih prihoda, uz ispunjavanje sigurnosnih standarda te standarda zaštite okoliša i dobrobiti životinja. Kroz tržišne mjere definirani su standardi proizvoda (npr. mlijeko, meso, med), te se povećava dostupnost mlijeka, voća i povrća najmlađim generacijama kroz programe za škole (Školsko mlijeko, školsko voće i povrće). U okviru tržišnih mjera, između ostalog, provode se Nacionalni pčelarski programi.

Drugi stup potpora čine programi ruralnog razvoja. Detaljan pregled mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. dostupan je ovdje.

Kvaliteta hrane

Kvaliteta je važna tema za svakog poljoprivrednika i svakog potrošača, kako za hranu proizvedenu u skladu s osnovnim normama tako i u okviru shema kvalitete kojima se Europa ističe. Zakonodavstvo EU propisuje stroge uvjete koji jamče visoke standarde svih europskih proizvoda. Osim toga, sheme kvalitete ističu prehrambene proizvode proizvedene slijedeći stroge specifikacije.

Poljoprivredni proizvodi proizvedeni u Europskoj uniji odražavaju bogatu raznolikost različitih tradicija i regija u Europi. Da bi zaštitili i promovirali proizvode, definirane su europske sheme kvalitete: Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI), Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i Zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS). Svi se proizvodi mogu potražiti u bazi podataka o podrijetlu i registraciji – Database of Origin and Registration (DOOR).

Sigurnost hrane

Europska komisija ima za cilj osigurati visoku razinu sigurnosti hrane te biljnog zdravstva i zdravlja životinja na čitavom prostoru EU nizom povezanih mjera „od polja do stola“ uz osiguravanje učinkovitog unutarnjeg tržišta. Provedba ovog pristupa uključuje različite aktivnosti, a to su:

  • osiguravanje učinkovitog sustava kontrole i ocjenjivanje usklađenosti sa standardima EU u sigurnosti i kvalitete hrane, zdravlju i dobrobiti životinja, hrani za životinje i biljnom zdravstvu unutar EU i u trećim zemljama ukoliko imaju izvoz u EU;
  • upravljanje međunarodnim odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u sigurnosti hrane, zdravlju i dobrobiti životinja, hrani za životinje te biljnom zdravstvu;
  • suradnju s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) kroz osiguravanje upravljanja na znanstveno utemeljenim rizicima.

EU ima jedan od najviših standardima sigurnosti hrane u svijetu zahvaljujući postavljenom zakonodavstvu i njegovoj provedbi, kojima se osigurava hrana sigurna za potrošače. Ključni alat za osiguranje prekograničnog protoka informacija i za brzo reagiranje kada se otkriju rizici za zdravlje ljudi je RASFF – sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje. RASFF omogućuje brzu razmjenu informacija između svojih članica (EU-28 nacionalnih tijela nadležnih za praćenje sigurnosti hrane, Europske Komisije, EFSA, ESA, Norveške, Lihtenštajna, Islanda i Švicarske). Zahvaljujući RASFF, mnogi rizici su otklonjeni prije nego što su mogli biti štetni za europske potrošače.

Poljoprivreda i okoliš

Cjelovitost brige za okoliš u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike ima za cilj spriječiti rizike uništavanja okoliša i povećanje održivosti agro-ekosustava. Oko polovice zemljišta EU se obrađuje, stoga je poljoprivreda važna za okoliš.

Poljoprivreda je tijekom stoljeća doprinijela stvaranju i održavanju jedinstvenog krajolika i staništa, u kojima se isprepliću šume, močvare i obradive površine. Cjelovitost okoliša i vizualna vrijednost krajolika čine ruralna područja atraktivnima za osnivanje poduzeća, za odabir mjesta za život te za turizam i rekreaciju.

Povezanost bogatstva prirodnog okoliša i poljoprivrednih praksi je vrlo složena. Poljoprivreda održava mnoga vrijedna staništa u Europi, a veliki broj divljih vrsta se oslanja na poljoprivredu za svoj opstanak. Međutim, neprikladne poljoprivredne prakse mogu imati nepovoljan utjecaj na prirodne resurse, kao što su zagađenje tla, vode i zraka, fragmentacija staništa i gubitak raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) je identificirala tri prioritetna područja djelovanja za zaštitu i jačanje ruralnog nasljeđa EU:

  • Biološku raznolikost, očuvanje i razvoj „prirodnih” sustava poljoprivrede i šumarstva za očuvanje tradicionalnih poljoprivrednih krajolika;
  • Upravljanje vodama i njihovom upotrebom;
  • suočavanje s klimatskim promjenama.

ZPP osigurava da su njezina pravila usklađena sa zahtjevima zaštite okoliša te da mjere ZPP potiču razvoj poljoprivrednih praksi koje će očuvati okoliš i zaštititi krajolik. Poljoprivrednici se potiču da nastave s pozitivnom ulogom u očuvanju prirode i okoliša. To se postiže:

  • ciljanom pomoći kroz mjere ruralnog razvoja koje promiču održive poljoprivredne prakse;
  • povećanje usklađenosti s propisima o zaštiti okoliša, sankcioniranjem ne-poštivanja tih propisa od strane poljoprivrednika kroz smanjenja isplate potpore iz ZPP-a.


Europske oznake kvalitete hrane

Kroz programe kvalitete u EU, zajednička poljoprivredna politika (ZPP) osigurava alate za isticanje kvalitete i tradicije povezane s registriranim proizvodima. Ovim se oznakama potrošačima potvrđuje da su to originalni proizvodi, a ne imitacije kojima se želi iskoristiti dobro ime i ugled originalnog proizvoda. Kao rezultat, ovi sustavi i njihove oznake pomažu proizvođačima / grupama proizvođača da bolje plasiraju svoje proizvode na tržište, a pruža im i pravnu zaštitu od zlouporabe ili falsificiranja naziva proizvoda.

Konkretno, sheme kvalitete proizvoda EU odnose se na poljoprivredne i prehrambene proizvode, vina, alkoholna pića i aromatizirana vina, koje su proizvođači ili skupine proizvođača registrirali prema propisanim pravilima.

Svi se proizvodi mogu potražiti u bazi podataka o podrijetlu i registraciji – Database of Origin and Registration (DOOR) te pročitati specifikacije proizvoda.

Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI)

Za proizvode:

  1. koji potječe iz određenog mjesta, regije, ili u posebnim slučajevima države,
  2. čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine; i
  3. čije se sve faze proizvodnje odvijaju u određenom zemljopisnom području;

Zaštićenu oznaku izvornosti posjeduje 8 proizvoda iz Hrvatske:

  1. Šoltansko maslinovo ulje,
  2. Paška janjetina,
  3. Korčulansko maslinovo ulje,
  4. Krčko maslinovo ulje,
  5. Istarski pršut,
  6. Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje
  7. Ekstradjevičansko maslinovo ulje Cres i
  8. Neretvanska mandarina.

U postupku zaštite oznakom izvornosti su još 4 proizvoda iz Hrvatske:

  1. Slavonski med
  2. Paška sol
  3. Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje
  4. Varaždinsko zelje
Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP)

Za proizvode:

  1. koji potječe iz određenog mjesta, regije, ili države;
  2. čija se kvaliteta, ugled ili ostale karakteristike pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu; i
  3. čija se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u određenom zemljopisnom području

Zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla trenutno posjeduje 7 proizvoda iz Hrvatske:

  1. Zagorski puran,
  2. Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak
  3. Dalmatinski pršut,
  4. Drniški pršut,
  5. Lički krumpir,
  6. Baranjski kulen, i
  7. Krčki pršut.

U postupku zaštite zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla još su 3 proizvoda iz Hrvatske:

  1. Slavonski kulen / Slavonski kulin
  2. Međimursko meso ‘z tiblice
  3. Lička Janjetina
Zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS)

Naziv je prihvatljiv za registraciju kao zajamčeno tradicionalni specijalitet kada opisuje specifičan proizvod ili prehrambeni proizvod koji:

  1. je rezultat obzirom na način proizvodnje, prerade ili sastava odgovarajućeg tradicionalnog postupka za taj proizvod ili prehrambeni proizvod; ili
  2. se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno koriste.

U ovoj kategoriji još uvijek nema proizvoda iz Hrvatske.


Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove

Dobna struktura poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj je vrlo nepovoljna. Preko 58,8 % nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava je preko 55, dok je samo 4,1 % ispod 35 godina. Ekonomska kriza i prethodna ratna zbivanja doprinijeli su migracijskim kretanjima s ruralnih u urbana područja, posebice mlađe populacije, rezultirajući općim opadanjem ruralne populacije i povećavanju starosti populacije. Ovo čini ozbiljnu prijetnju daljnjem razvoju pa čak i preživljavanju samih ruralnih područja. Mladi ljudi su ključni resurs za razvoj modernog i konkurentnog poljoprivrednog sektora, prvenstveno zbog njihove želje i sposobnosti lakše prilagodbe tehnološkim promjenama, novim praksama i promjenama tržnih uvjeta što je uvjet za povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Posljedično, treba poticati generacijsku obnovu na poljoprivrednim gospodarstvima. Razvoj poljoprivrede i diversifikacija poljoprivrednih gospodarstava će doprinijeti zadržavanju i zapošljavanju mladih ljudi u poljoprivredi, pritom umanjujući negativni trend nekontrolirane migracije u gradove. Iz navedenog proizlazi potreba stvaranja uvjeta za poticanje sudjelovanja mladih ljudi u poljoprivrednom sektoru, stvarajući bolje i privlačnije životne i radne uvjete za mlade koji žele biti poljoprivrednici, pružajući podršku pri korištenju novih tehnologija i stvaranju pozitivnog i dinamičnog ozračja za poduzetništvo u poljoprivredi.

Restrukturiranjem proizvodnje, poticanje ulaska mladih poljoprivrednika te poboljšanjem održivosti i konkurentnosti gospodarstava cilj je dobiti konkurentne proizvođače.

Prisutan je velik broj poljoprivrednih gospodarstava suočenih s problemima koje donose procesi strukturnih promjena. Veliki su problem i rascjepkani posjedi, a u poljoprivrednom i šumarskom sektoru sve češće ostaje samo starije stanovništvo. Poljoprivredna gospodarstva u proizvodnji često koriste tehniku koju su koristili još prije 1990. godine, a zbog nedostatka osnovnih preduvjeta potrebnih za razvoj, često ne mogu razvijati suvremenu tehnologiju, stoga je potrebna potpora kako bi se poboljšala konkurentnost i održivost. Potpora za osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja i komasaciju mora stvoriti povoljne uvjete za razvoj isplativije i učinkovitije poljoprivredne proizvodnje.

Uravnoteženi razvoj ruralnih područja je strateški cilj Hrvatske.

Hrvatska je teško pogođena procesom migracije stanovništva u urbana područja i depopulacije ruralnih područja. Pomoću PRR Hrvatska ima za cilj da se zaustavi negativan trend i omoguće uvjete za njegovu preokret kroz poticanje razvoja komunalne i socijalne infrastrukture u ruralnim područjima i poboljšanja osnovnih usluge na selu kao preduvjeta za stvaranje atraktivnog okruženja za mlade ljude i obitelji za život i rad.
Potpora za poduzetništvo i stvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima su mjere koje mogu utjecati na zadržavanje mladih ljudi i aktivnog ruralnog stanovništva te dugoročno postići povratak onih koji su otišli.

Kombinacija i obrazloženje mjera ruralnog razvoja

Nastavno na SWOT analizu i procjenu potreba PRR će poticati ulazak mladih poljoprivrednika s ciljem poboljšanja demografske slike u poljoprivrednom sektoru te jačanjem generacijske obnove kroz ulaganja u M06, potičući specifičnih prijenos znanja i stručnog osposobljavanja te pružanje savjetodavnih usluga prilagođenih za mlade poljoprivrednike.
Kako bi se poboljšala generacija obnova poljoprivrednika te povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava potpore će biti usmjerena na mlade poljoprivrednike koji su po prvi put postavljeni kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva, a posjeduju adekvatna stručna znanja.
Mladi poljoprivrednici jamče budućnost poljoprivrede i time opstanak ruralnog gospodarstva i ruralne zajednice kao takve. Također doprinose inovacijama u svom radu, ali se suočavaju sa raznim poteškoćama kao što je mogućnosti stjecanja obradivih površina te bankovnim kreditima. Dakle, postoje barijere koje sprečavaju mlade ljude u pokretanju poljoprivredne proizvodnje, kupnji poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednog zemljišta. Također za mlade poljoprivrednike koji se već bave poljoprivredom proizvodnjom problem predstavlja proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta te da postanu tržišno održivi te sposobni ulagati u inovacije. Ulaganja u okviru ove mjere potpora će se dodjeljivati mladim poljoprivrednicima za ulazak u sektor poljoprivrede čime se omogućava generacijska obnova.

Nastavno na SWOT analizu i procjene potreba,ulaganjima u okviru ovih mjera poticat će se diversifikacija aktivnosti i stvaranje novih radnih mjesta. Sekundarne doprinos ovom fokus području identificiran je u mjerama 1 i 4.

Diversifikacijom u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima sprječava se depopulaciju, stvaranjem nova radnih mjesta i stjecanjem drugih vještina. Nadalje, ulaganja u razvoj malog poduzetništva vezana za ruralnu prirodnu i kulturnu baštinu, uključujući i ruralni turizam, također se pomaže očuvanju i unaprijeđeniju lokalne tradicije i kulture.

Potporama za investicije u poljoprivredna gospodarstva i preradu također se potiče razvoj malih poduzeća, održavanje i stvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima veća konkurentnost i tržišno-orijentirane poljoprivrede i prerade hrane.

Osim toga, potpora mladim da se počnu baviti poljoprivrednom proizvodnjom i ostanu u ruralnim područjima ulaskom u poljoprivredno poduzetništvo.

Ulaganja u modernizaciju šumarskih tehnologija za sječu drva i pre-industrijski preradu drva te marketing potaknut će razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća u sektoru šumarstva koji će pomoći u stvaranju novih radnih mjesta u ruralnim područjima čime sprečavaju negativan trend u zapošljavanja i općenito stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje u ruralnim područjima.

Potpora će se davati za specifični prijenos znanja i savjetodavne usluge.

Strukovno osposobljavanje za mlade poljoprivrednike

Planirane aktivnosti u okviru ove operacije bit će usmjerene na nedostatak temeljnih znanja i stručnih kvalifikacija mladih poljoprivrednika koji nemaju profesionalnu kvalifikaciju, poljoprivrednu diplomu ili relevantnu visoku edukaciju. Oni će preuzeti obavezu pratiti određeni program obuke (srednjoročni tečajeve obuke) o održivoj poljoprivredi, ekološkoj poljoprivredi, zaštiti okoliša i ekonomskoj učinkovitosti.

Programi obuke za mlade poljoprivrednike mogu pokrivati slijedeća područja:

  • Osnivanje i upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom;
  • Dobrobiti životinja i poljoprivredna bio-sigurnost;
  • Primjena novih tehnologija, proizvoda i procesa u poljoprivredi;
  • Svijesti o sigurnosti na farmi (npr. rizici vezani za gnojnicu, postupanje sa stokom, rad sastrojevima);
  • Suradnja, tržišna orijentacija, opskrbni lanci i lokalna tržišta;
  • Poljoprivredno računovodstvo;
  • Standardi EU (okoliš, zdravlje, higijena) i načela višestruke sukladnosti;
  • Ekološka poljoprivreda;
  • Proizvodnja (visoki/standardi/profitabilnost poljoprivrede)
  • Energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije;
  • Diversifikacija poljoprivrednog gospodarstavaOvi tečajevi će biti posebno dizajnirani za mlade poljoprivrednike i ne smiju biti dio uobičajenog obrazovanja.

Linkovi: